Kako se ponašati ako se dogodi udes s manjim posledicama???Posle saobraćajne nezgode u kojoj je pričinjena samo manja materijalna šteta na vozilima, ukoliko se vozači dogovore oko sanacije oštećenja, nije neophodno zvati saobraćajnu policiju. Važno je da u takvoj situaciji vozači uklone automobile sa kolovoza kako ne bi ometali i ugrožavali saobraćaj.
Prema rečima Milana Božovića, koordinatora u Komitetu za bezbednost saobraćaja, kada dođe do saobraćajne nezgode, vozač i svi učesnici u njoj moraju najpre da obezbede mesto nezgode. To znači da na vidljivo mesto, iza automobila, moraju da postave trougao, uključe sve pokazivače pravca na vozilima ukoliko je to moguće i postave druge svetleće elemente za označavanje opasnog mesta ako ih imaju.
Ukoliko se nezgoda dogodila u krivini ili posle nje, trougao treba da se postavi ispred krivine, tako da vozači koji prilaze krivini na vreme mogu da uoče oznaku da nailaze na opasnost.
– Nakon obeležavanja mesta nezgode trouglom, neophodno je obavestiti saobraćajnu policiju da se dogodila nezgoda. Tek tada, ako ima povređenih, treba njima pomoći. Ali samo ako je lice stručno za pružanje pomoći. U suprotnom, bolje je ništa ne činiti jer se ukazivanjem nestručne pomoći mogu naneti dodatne povrede koje mogu imati još teže, pa i trajne posledice – objašnjava Milan Božović, koordinator u Komitetu za bezbednost saobraćaja.
Prema njegovim rečima, kada dođe do nezgode sa malom materijalnom štetom, bilo bi poželjno da vozači sklone svoja vozila sa kolovoza na bezbedan način. Iako se kod nas za svaku sitnicu čeka saobraćajna policija, u drugim zemljama to nije slučaj.
– U Americi, na primer, vozači imaju kartone u kojima precrtaju ono što je oštećeno u saobraćajnoj nezgodi, potpišu jedan drugom karton, s kojim posle naplate štetu od osiguranja. Kod nas se policija čeka i kada se samo deformiše branik, svetlo ili napravi bilo koja druga manja materijalna šteta – objašnjava Božović.
U MUP-u kažu da prilikom saobraćajne nezgode koja za posledicu ima manju štetu učesnici nemaju zakonsku obavezu da je prijave policiji. Međutim, ukoliko osobe koje su učestvovale u ovakvoj saobraćajnoj nezgodi ne mogu da se sporazumeju u vezi s naknadom štete, pa jedan od učesnika obavesti policiju radi obavljanja uviđaja, obavezni su da patrolu i sačekaju.
Iz MUP-a, međutim, napominju da saobraćajna nezgoda koja za posledicu ima veću materijalnu štetu podrazumeva da je u nezgodi imovinska šteta koja kod svih učesnika prelazi iznos od 200.000 dinara. U ovakvim situacijama obavezan je uviđaj saobraćajne policije.
Nakon nezgode i policijskog uviđaja, potrebno je angažovati stručnog procenitelja, koji će odrediti kolika je, zapravo, šteta na vozilima. Prema rečima Dragana Mišovića, rukovodioca službe za motorna vozila u osiguranju Vinerštediše, ukoliko je vozilo kasko osigurano, a tokom saobraćajne nezgode je pretrpelo manju materijalnu štetu, vozač nije dužan da obavesti policiju. Međutim, ukoliko je vozilo osigurano od autoodgovornosti, da bi se šteta isplatila, izveštaj saobraćajne policije je neophodan.
– Prijavu štete osiguranik podnosi pismeno, usmeno ili telefonom. Usmena ili telefonska prijava mora se odmah ili najkasnije u roku od tri dana pismeno potvrditi.
Isplata naknade štete obavlja se u zakonskom roku od 14 dana od dana kompletiranja dokumentacije.
Nema merila za veliku i malu štetu U osiguravajući organizacijama kažu da kod osiguranja od autoodgovornosti nije precizirano šta predstavlja takozvanu manju materijalnu štetu na vozilu. To, kako kaže, Dragan Mišović iz Vinerštediše, zavisi od tipa i marke automobila. Takođe, ako je vozilo osigurano od autoodgovornosti, pod materijalnom štetom može da bude tretirano sve što se na sudu dokaže. Kod kasko osiguranja situacija je drugačija. Plaća se samo ono što je navedeno u polisi i što je precizirano ugovorom o zaključenom osiguranju.
izvor:(Blic Online)