Tolerancija, Što Je To?

Tolerancija, Što Je To?

U pravo vrijeme na pravom mjestu, saznajte što je to tolerancija, da li razumijete ili ste jednostavno netolerantni a time i neopravdano u strahu od samih sebe...
Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači ponositi, trpjeti i uvažavati tuđe mišljenje i uvjerenje.

Ljudska su bića u pravilu tašta i umišljena, pa najčešće pretpostavljaju da je tolerancija "izum" ljudskog roda. S druge strane, kod svih životinja koje žive u krdu, čoporu ili bilo kojem obliku organiziranog zajedništva postoje pravila ponašanja koja se ne smiju kršiti, jer svako takvo kršenje biva kažnjeno. Vukovi, primjerice, sami ubijaju mladunče koje svojim ponašanjem ugrožava čitavo leglo ili koje se ne može prilagoditi čoporu.

Očito je da snošljiv odnos prema drugom živom biću pogoduje preživljavanju obje jedinke, pa je stoga vjerovatno da ljudska vrsta ima ugrađenu dispoziciju ili sklonost za snošljivo i nesnošljivo ponašanje. To, dakako, znači da oba oblika ponašanja može podjednako lako i brzo naučiti i usvojiti, pa su stoga odgajatelji djece, na prvom mjestu njihovi roditelji, i odgovorni za stupanj tolerancije ili netolerancije koji pokazuju njihova djeca.

Odgoj za nenasilje i toleranciju treba početi od prvog dana života svakog živog bića. Tolerancija različitosti u obitelji, koju djeca na prvom mjestu uče opažanjem ponašanja vlastitih roditelja, uključiti će postupno i ljude, stvari i ideje i izvan obitelji. Potrebno je da se u obitelji ne ističu i ne potiču stereotipi i predrasude prema svemu što se razlikuje od obiteljskih vjerovanja, stavova i vrijednosti.

Tolerancija nije konačni cilj odgoja za nenasilje, već sredstvo u izgradnji nenasilnog društva koje ne odobrava i ne dozvoljava nasilje i prisilu. Tolerancija prema drugim ljudima, vjerovanjima, idejama ili načinima života, uz uvjerenje da ono što mi mislimo, vjerujemo ili cijenimo nije nužno bolje od onog što misle, vjeruju ili cijene drugi ljudi, temeljni je uvjet za razvoj društva čiji će članovi dijeliti odgovornost za uvažavanje različitosti drugih ljudi, pa se stoga i zalagati za snošljivost prema njima, a time i za bolju kvalitetu življenja svih nas.

Katkada nam se bogatstvo kulturnih i bioloških raznolikosti svijeta čine nepremostivim razlikama, iako su socijalne i kulturne razlike između pojedinih društava/kultura često manje nego one između socijalnih skupina unutar jednog društva/kulture. Zato, ako nije moguće socijalno i kulturno univerzaliziranje, tolerancija (religijska, etnička i nacionalna) svakako je dobrodošla.

Neka antropološka obilježja zajednička su svim ljudima iako su jedni prispjeli na Mjesec, a drugi ostali u prašumskoj kolibi.

Čovjek iskonski teži sreći, ljepoti, suživotu i miru u sebi i sa dugima, na svoj način vrednujući prirodu. U svim zajednicama, na ovaj ili onaj način, postoje temeljni ideali života kao što su održanje života, ljubav, autonomija, sloboda i pravda.

Druge su kulture poput drugih ljudi. Ljudi koje ne poznajemo, najčešće su tek okolina koju ne zamjećujemo, ako nam nije baš na putu. Ono što nam je nepoznato i strano ili ostaje izvan opsega naše percepcije ili nas plaši svojom nazočnošću. Ljudi koji se ponašaju drugačije od nas, koji razmišljaju drugačije od nas, čija su ponašanja vođena drugačijim hijerarhijama vrednota od naših, zastrašuju nas jer nismo u stanju predvidjeti njihove reakcije i jer ne znamo kako bi se prema njima ophodili. Strah rađa odbojnost, netrpeljivost i neprijateljstvo.

Upoznavajući druge ljude, sagledavajući logiku drugačijih pogleda na stvari, razumijevajući drugačije vrednovanje stvarnosti od našeg svakidašnjeg postajemo bogatiji, ne samo zato što time bolje razumijemo ona druga do tada nam strana ponašanja, već i zbog toga što ovo znanje doprinosi da bolje razumijemo sami sebe. Jednako tako kao što su ljudi koje poznajemo dragi susjedi, prijatelji ili poslovni suradnici, tako su i kulture koje poznajemo samo drugačiji načini za ostvarivanje onoga što i mi sami želimo a to je dobar, bogat i kvalitetan život.

Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja.

Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima postajemo tolerantni prema onome što je različito.

Edukacija vodi toleranciji, a tolerancija vodi životu u zajednici u kojoj se različitosti prožimaju na takav način da izgrađuju povjerenje, i zajedništvo. Edukacija i tolerancija se susreću u mnoštvu kulturnih razlika koje su prezentirane na Internetu. Internet kao sredstvo edukacije, sredstvo je izgradnje opće ljudske tolerancije. Tolerancija prema onome različitom nešto je što se uči učeći o drugima. Ovo učenje započinje susretom različitih kultura, a upravo ovaj susret je sama srž kibernetskog prostora stvorenog na mreži svih mreža - Internetu.

Multikulturalnost je način postojanja jezika i kulture oprečan slijepom purizmu i zatvorenosti. Edukacija utemeljena na tradicionalnim i modernim sredstvima branit će toleranciju, nenasilje i građanske slobode od nagona, mitova, dogmi, kao i od ideologija koje ih opravdavaju.

Društvo kojim dominira tehnologija, tehnološki pragmatizam, koje svoje najviše domete ostvaruje nuklearnim istraživanjima, razvilo je takve destruktivne snage koje predstavljaju najveću moguću prijetnju miru, svim živim bićima, prirodi u cjelini. Opsjednutost ekonomskim rastom i napretkom ima za posljedicu kulturu koja se odriče svojih vlastitih humanističkih principa, kulturu koja doživljava duhovni pad.

Umjetnost je oduvijek bila simbol slobode i mira. Ona je ta koja i danas sa svoje točke gledišta u sve socijalne diskusije još uvijek unosi elemente kulture mira i tolerancije. I neće proći dugo pa će biti nemoguće o društvenim problemima raspravljati samo sa stajališta ekonomije i politike. Mogućnost velikih socijalnih promjena leži u umjetnosti. Radi se samo o tome da njezine velike mogućnosti još nisu otkrivene.
Izvor:www.sigmacentar.hr
Preneo: www.ngbuntovnici.com

Nadam se da ste pažljivo pročitali i da se svi skupa slažete da tolerancije danas ipak treba najviše.
Netolerantno društvo rak rana civilizacije

PS: Ako administrator nađe za shodno neka otvori temu sa društveno obitelskom tematikom i premjesti ovaj post

UNESCO je dao definiciju za toleranciju i ona glasi u cijelosti ovako!
• Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja
i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je takođe politički i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mjenjanju kulture rata u kulturu mira.
Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost. Tolerancija je, iznad svega aktivan stav podstaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih. Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za kršenje fundamentalnih vrijednosti. Tolerancija treba da je primjenjiva od pojedinaca, grupa i Država.
Tolerancija ja odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam (uključujući kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih prava.
Dosljedno poštovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati da se i drugi drže svojih. To znači prihvaćanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponašanju i vrijednostima imaju pravo da žive u miru i da budu kakvi jesu. Takođe znači da se nečija viđenja ne nametnu drugima.

Tolerancija je kad mene netko tolerise, jer je to stvarno umjece.hahahhaha

Tesko pitanje... ,daj nesto lakse za pocetak...