Rogač

Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao
i poizvodi kakaa. Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek
posljednjih dvadesetak godina, rogač nije prehrambena novost. U ne tako
davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da
pročiščava grlo i glas.

Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzelenom
drvo koje pripada u skupinu marunarki (Leguminosae). Raste u
mediteranskom području gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog
slakog i hranjivog ploda - mahune. To je biljka koja voli sušne uvjete,
daleko od štetočina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste
do 15 metara u 50 godina. Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije
ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu
donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija,
mahuna rogača ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeđu.
Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke
lubenice. Cijeli plod rogača, i mahuna i sjemenke su jestivi.

Istorija rogaca

Iako
porijeklom sa Mediterana, rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu.
Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi
suvremenici rogač nazivali «egipatska smokva». Egipćani su koristili
ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i
mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove
prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i
Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u
Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i
Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno
pažnje, a donosi puno plodova. Navodno se koristio i za vaganje zlata.
Proces prerade

Rogač
se obično prerađuje u zemlji porijekla. Plod se suši, ispire s vodom i
usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune.
Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se
koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi
prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i
prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.

Upotreba rogača u prehrambenoj industriji i domaćinstvu

Brašno
rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo
za potamnjivanje. U domaćintsvu se često koristi kao zamjena za kakao i
kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli
napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.
U
trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «čokolade», namazi i pudinzi
od rogača. Osim toga, zreli rogač se može konzumirati kao slatka
grickalica.
Rogač se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja
imaju problema sa proljevom, a čak su i neki klinički pokusi potvrdili
djelovanje rogača u spriječavanju proljeva. Jadnostavan napitak koji
može pomoći kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano
15 grama brašna od rogača.

zamena i za cokoladu



Rogač
ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo
prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena,
tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je pri pripravku
slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade
slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom,
obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost
mu je za 2/3 manja nego u čokolade.

Rogač za razliku od čokolade
ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Naime,
feniletilamin ponekad može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene,
porast krvnog tkala i glukoze u krvi, oksalna kiselina ometa apsorpciju
kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu,
stimulansi - metilksantini teobromin te kofein, prisutni u čokoladi,
ponekad mogu izazvati alergijske reakcije.

Nutritivni sastav

Ugljikohidrati
čine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga
sadrži i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim
količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal.
100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 067 g masti te čak 41 gram vlakana.

korisni savjeti

Osim
što ga možete koristiti kao zamjenu za čokoladu u receptima za kolače,
s mljevenim rogačem možete napraviti i kolač izgledom i okusom sličan
orahnjači.
Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu.

Rastopljeni
rogač nema sjajan izgled kao čokolada kojoj takav izgled daje kakao
maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogača,
dodajte obrano mlijeko razrijeđeno s toplom vodom.