Ishrana pasa i mačaka

Ishrana kućnih ljubimaca je veoma važna i nezaobilazna tema prilikom rutinskih posjeta veterinaru, a često se nje dotičemo i kada se radi o nekom zdravstvenom problemu.

Danas mnogo više znamo o ishrani pasa i mačaka nego samo prije desetak - dvadesetak godina. Kod sastavljanja kompletnih smjesa koje su danas na tržištu obraća se pažnja nevjerovatno velikom broju detalja da bi se udovoljilo svakoj, i najsitnijoj potrebi ovih životinja.

Ne radi se samo o osnovnim hranljivim sastojcima kao što su bjelančevine, ugljeni hidrati i masti, niti samo o vitaminima i mineralima. Dugačak je spisak raznih esencijalnih amino i masnih kiselina, mikroelemenata kao i specifičnih jedinjenja koje se smatraju ne samo blagotvornim već i neophodnim. Zahvaljujući ovome, kao i kvalitetnoj veterinarskoj zaštiti, naši ljubimci imaju daleko duži životni vek nego što su imali njihovi preci.

Mada su psi i mačke u krajevima iz kojih potičemo tradicionalno dobijali ostatke sa trpeze i druge "jestive otpatke", a oni razmaženiji i finije zalogaje sa jelovnika njihovih gospodara, treba strogo izbegavati da im se daje ljudska hrana, iz više razloga.

Prije svega, ovakav jelovnik ne ispunjava njihove potrebe u hranljivim sastojcima i obično je previše kalorična, pa dovodi ne samo do metaboličkih problema, već i do gojaznosti.

Drugo, kao posljedica neprilagođene ishrane i neproporcionalne zastupljenosti nekih materija, mogu se posledično razviti i neka specifična oboljenja kao što su pojava kristala u mokraći i kamenja u bešici (što može dovesti do nemogućnosti mokrenja), hipertenzija i druga kardiovaskularna oboljenja, problemi sa pankreasom, jetrom i tako dalje.

Konačno, one životinje koje su navikle na "domaću" hranu, nerado jedu hranu za pse odnosno mačke i time dodatno otežavaju povratak na ishranu koja je za njih pogodnija.

Hrana za pse i za mačke dolazi uglavnom u dva oblika: suvom (peletiranom) i vlažnom (najčešće u konzervama). Obe forme predstavljaju kompletne, izbalansirane smjese. Većina vlasnika pasa prednost daje suvoj hrani jer je praktičnija i srazmerno jeftinija, mada je ona u konzervama obično ukusnija i neki izbirljivi psi preferiraju ovaj oblik. Kod ishrane mačaka danas se sve više preporučuje da se koristi pretežno vlažna hrana.

Bez obzira da li se opredjeljujemo za suvu ili vlažnu hranu, treba se strogo pridržavati uputstva na pakovanju koje se odnosi na količinu koju dajemo. Ona zavisi uglavnom od tjelesne težine psa odnosno mačke, ali i od životnog doba kao i od toga koliko je životinja aktivna.

Odrasli psi i mačke se uglavnom hrane dva puta dnevno, znači propisana dnevna količina se podeli u dva obroka. Kod velikih rasa pasa uglavnom se primjenjuje hranjenje jednom dnevno, i to uveče. Štenad i mačići jedu više puta dnevno i treba da dobijaju posebnu hranu koja je namjenjena za taj uzrast i to do godinu dana starosti kod mačaka, dok se kod štenaca prelazi na hranu za odrasle nešto ranije, opet u zavisnosti od rase odnosno veličine.

Postoje i kompletne smjese za starije, manje aktivne životinje, kao i posebne dijete koje prepisuju veterinari kao pomoć u liječenju i kontroli raznih oboljenja.

Da domam jos malko...

U dobi od 2 mjeseca štenad treba dobivati 4 obroka dnevno, i to 3 mesna obroka s oko 20 dag mesa dnevno ( raspoređena u tri obroka ), i jedan mliječni obrok, svakako izbjegavati mlijeko već se preferira jogurt koji ne smije biti iz frižidera da se peso ne prehladi. U dobi od tri mjeseca štenetu je potrebno već 30 dag mesa dnevno. Takva prehrana traje sve do dobi od 4 mjeseca kad štene počinje izbjegavati jedan obrok. Prehrana se tada svodi na 3 obroka dnevno, jedan mliječni i dva mesna obroka. Ukupna dnevna količina mesa i dalje iznosi 30 dag, ali se povećava potreba za popunjavanjem obroka dodatnom hranom; kako je količina mesa u obroku do tog vremena iznosila jednu trećinu obroka, sada ćemo količinu dodatne hrane povećavati tako da obrok sadrži jednu četrtinu mesa. U toj razvojnoj fazi počinje i izmjena mliječnih u stalne zube, povećana je potreba za kalcijem i fosforom, pa je štenetu potrebno svaki drugi ili treći dan dati kost, veliku cjevastu kuhanu govedsku kost, koju još nejako štene neće moći drobiti već samo oglodavati.
Ovakva prehrana traje sve do dobi od 8 do 10 mjeseci kad štene, po obliku već poluodrasli pas, počinje pokatkad izbjegavati jedan obrok, i to redovito onaj mliječni. Potreba za mesom u toj dobi je najveća; pojedini psi tada traže veću količinu, čak i do pola kilograma čistog mesa dnevno. Ako su to psi koji se mnogo kreću, nećemo im to uskratiti.
U dobi od oko 20 mjeseci, kad je konačno završen razvoj većine pasmina iz skupine velikih pasa, uvodi se režim prehrane kakav dalje traje do kraja života. On se sastoji od dva obroka dnevno - rano jutarnjeg, mliječnog i kasno večernjeg, mesnog. Mesni obrok sadrži oko 30 dag mesa koje je sitno kosano i izmješano s drugom hranom. Ukupna količina mesnog obroka iznosi oko 2 litre gusto kašaste hrane. Ovakva prehrana traje obično do smrti.

A sada onako pojednostavljeno.
Svog štenca možeš hraniti na tri načina: sirovom hranom - BARF-om, kuhati mu ili mu davati gotovu suhu hranu ili konzerve. Svaki od tih načina ima svoje mane i prednosti.
Suha hrana je najjednostavnija za korištenje, samo uspeš u zdjelicu i gotovo, nadalje svi vitamini i minerali koji su potrebni štencu za rast su unutra, ali na žalost nikad nećemo znati što je u toj vreči i kakve je kvalitete ta hrana. Kvalitetnija suha hrana na našem tržištu: Hill's, Eukanuba, Belcando, Canadie, Royal ...
Barf i kuhana hrana su najbolji za psa i ne iziskuju puno vremena za pripremu, ali vlasnik treba znati tj naučiti izbalansirati vitamine i minerale koji su potrebni psu u razvoju a to nije lako, ali na forumu imamo dosta ljudi koji se razumiju u to i oni će ti dati savjete ako se odlučiš na tu prehranu.
Dakle na tebi je da sagledaš što ti se čini najprihvatljivije i s tim hrani svog psa.
Kao što si gore pročitao štene se hrani 4 puta dnevno, tri puta s mesnim obrokom, a jedan put s mliječnim, a sa 4 mjeseca starosti hranjenje smanjuješ na 3 put dnevno.

Nastavice se...